Ustream

You are currently browsing articles tagged Ustream.

Novosti

  • Sudac Michael Davis, koji je odgovoran za presudu od 1.92 miliona $ u sad već legendarnom procesu proti Jamie Thomas-Rasset zbog dijeljenja pjesama putem P2P mreže, iskoristio je svoju zakonsku dopuštenu mogućnost mijenjanja već presuđene odštete i ukupan iznos smanjio na 54,000$. Kao razlog naveo je svoj stav da je presuđen iznos bio neprimjeren počinjenoj šteti. Sad je loptica na strani RIAA (USA udruženja diskografa) koje može ovu promjenu prihvatiti ili tražiti ponovno suđenje.
  • UStream, web za distribuciju live on-live video sadržaja, pokrenuo je novu uslugu koja omogućuje izvođačima da naplate gledanje sadržaja koje prenose na mrežu u realnom vremenu. Riječ je o prvom komercijalni otvoreni sustav za distribuciju živog on-line sadržaja koji ukazuje na jedan od smjerova razvoja medijske industrije u kojem je svakim danom granica između korporacija i pojedinaca sve tanja i tanja.
  • Youtube je pokrenuo test fazu Music Discovery opcije koja na jednostavan način omogućuje stvaranje vlastitih glazbenih playlisti (čitaj: moj vlastiti glazbeni TV kanal)
  • Pearl Jam je uskočio u Glazba 2.0 vlak i ponudio besplatni download novog singla svima koji se prijave preko oficijelnog Twitter i pošalji odgovarajući Tweet.
  • Brian Eno je za Guardian izjavio da je snimljena glazba danas ono što je nekad bilo kitovo salo. Prije početka korištenja plina kitovo salo je bilo glavni energent za kućanstva. Trgovci kitovim salom ostvarivali su ogromne profite. No, to je trajalo neko vrijeme i otišlo u povijest, kaže Eno. Isto se desilo sa snimljeno glazbom. Jedno vrijeme je to bila roba na kojoj se može izuzetno dobro zarađivati, ali to je vrijeme iza nas. To je kao mjehurić od sapunice koji se napuhnuo, neko vrijeme visoko letio, a sad je puknuo i više ga nema.

5 temeljno krivih stavova o glazbenoj industriji danas

  1. Glazbena industrija je u krizi. Krivo. Diskografija, odnosno prodavanje nosača zvuka je u krizi. Glazbena industrija u cjelini odlično posluje i doživljava veliku ekspanziju posljednjih godina. Ono što se mijenja su tokovi novca i omjeri prihoda iz pojedinih grana industrije.
  2. Postoji besplatna glazba na Internetu. Krivo. Glazba se uvijek negdje i na neki način plaća. Ako ništa drugo, pirati plaćaju telekomima uslugu ADSL-a unutar koje daju novac i za sadržaj. Problem je u distribuciju novca. Osim toga, treba jasno razlikovati nekoliko različitih modela: FREE – besplatno (toga nema), FEELS-LIKE-FREE (kada nam se čini da ništa ne plaćamo, ili je to toliko malo da je zanemarivo), FREEMIUM (kad nešto dobijemo besplatno da bi nas privuklo da nešto kupimo), AD-SUPPORTED (kad nešto ne platimo, ali to netko plati za nas jer smo vidjeli njegovu reklamu, kliknuli na njegov banner, ili je cijela stranica brendirana a brend plaća za svaki naš download).
  3. Velike glazbene kompanije će izumrijeti i glazbenici će svoju glazbu nuditi direktno na internetu. Krivo. Ovo je možda točno za neke glazbenike u određenim glazbenim žanrovima, ali sigurno ne za sve. Neke vrste glazbene produkcije skupe su i organizaciono zahtjevne. Osim toga, publika jako voli ogromne i grandiozne projekte (a la turneja grupe U2) koje je nemoguće napraviti van velikih poslovnih sustava.
  4. Sve ovo što se dešava je potpuno novo. Krivo. Puno toga što se dešava desilo se već puno puta na drugačije načine. Svako malo se desi tehnološka revolucija koja utječe na glazbenu industriju. Na primjer, izričaj solo jazz klavira kojeg su doveli do savršenstva Art Tatum, Oscar Peterson i drugi, nastao je pod utjecajem Pianole, klavira na svitke. Naime, klavirske snimke zvučale su posebno loše u prvim danima diskografije jer se snimalo direktno u “trubu”. Zato su klavirski kompozitori radije koristili Pianolu, klavir koji je automatski svirao glazbu zapisanu na rolama. E sad, ljudi koji su glazbu prenosili na role davali su si malo “oduška” da bi role učinili komercijalnijima i atraktivnijima. Što su radili? Ubrzavali su tempo i dodavali još pokoju notu u akorde lijeve ruke, da zvuči “moćnije”. Mladi klaviristi slušali su te Pianole i “skidali” takav način sviranja koji je za klaviriste tog doba bio tehnički prezahtjevan. Ako vas ovo podsjeća na priču o samplerima i ritam mašinama, i bubnjarima današnjice, to je sigurno potpuno slučajno…
  5. Glazbu će početi stvarati svi ljudi i granica između glazbenika i publike će nestati. Krivo. Stvaranje glazbe sasvim sigurno postaje puno dostupnije, i to će rezultirati porastom broja ljudi uključenih u glazbenu produkciju. No, većina ljudi ipak nema ni želju ni potrebu biti kreativan na taj način, već žele jednostavno uživati u glazbi. Ne žele da im glazba bude posao, niti da na nju troše svoje vrijeme i energiju. Jer, moramo biti svjesni, najveća prednost glazbe – to da se u njoj može uživati usporedo s drugim aktivnostima – pada u vodu ako govorimo o stvaranju glazbe.
  • Share/Bookmark

Tags: , , , , , , , , ,

Dragi moji čitatelji,

evo bloga Glazba 2.0 ponovno u vašim browserima! Obzirom na veliku zauzetost Zvonimira Duspera – Dusa, glazbenog producenta/kompozitora/izvođača, onaj drugi ZD-D (tj. ovaj drugi) koji ovo piše bit će prisiljen Glazbi 2.0 posvetiti nešto manje vremena, pa ću vam se obraćati jednom tjedno, ili eventualno ponekad i češće ukoliko bude izuzetnih događanja. Za dan Glazbe 2.0 odabrao sam ponedjeljak – nekad radni tjedan počne s najfriškijim vjestima za sve glazbene profesionalce i ljubitelje glazbe općenito.

Kao što sam najavio, u ovom novom izdanju bloga probat ću se više skoncentrirati na stvari koje vam mogu konkretno pomoći u vašem radu i koje su više “lokalne”, makar je to dosta težak posao, jer što je uopće još uvijek “lokalno” (osim lokalne birtije… :) )? Streaming glazbe s interneta se sve više širi, pa si mogu zamisliti da vrlo brzo i vaša lokalna birtija umjesto hrpe CD-a ili problematičnih hrvatskih radio stanica jednostavno instalira jeftini PC i ADSL vezu i tako riješi svoje glazbene probleme zauvijek – a pritom još dobije i jukebox, mogućnost rezervacije stola i dovoljnog broja litreniki žestokih alkoholnih pića Twitterom, vlastitu Facebook stranicu s fotkama vas i vaše lokalne ljubavnice/ljubavnika koje će vam upropastiti brak/vezu, ili – zašto ne – čak i kompletan računovodstveni sustav koji je potpuno besplatan za sve one s manje od 3 zaposlena, a kojima ne smeta oglas Hypo banke kao screensaver ;-)

Pa da krenemo sa Savjetima… preko ljeta ih se nakupilo puno, pa ću za početak manje detaljno samo probati preći preko što većeg broja i uputiti vas na izvorne članke.

Savjeti

Martin Atkins, vlasnik “Invisible records”, govori o tome kako stvoriti priču oko benda i na čemu treba zasnovati marketinšku strategiju. Kako to može izgledati u ekstremu, pokazat će vam Moldover, koji je za vlastitu promociju izumio novi glazbeni instrument čije je kučište – CD kutija! Vruća tema ovog ljeta bio je, naravno, Twitter, koji se počeo probijati i kod nas. Evo 7 tajni uspješnog korporativnog predstavljanja na Cvrkutalici. Inače, 69% odraslih amerikanaca još uvijek nema nikakvog pojma što je to Twitter, što ne znači da ga ne koriste :) Kad smo već kod Twittera, Foxytunes je novi alat koji omogućuje da iz jednog mjesta kontrolirate sve vaše glazbene playere (iTunes, WMA, Last.fm…) i zatim dijelite vaše playliste putem svih mogućih socijalnih mreža uz samo par klikova. Ako pak želite Twitterom podijeliti neku foru iz rada s računalom, i trebate snimač radnji na desktopu uz koji možete dodati komentare, za vas je kao stvoren Screenr.

Možda ste razmišljali o tome kako bi bilo lijepo jednostavno svaki dan iz svoje garaže putem interneta odsvirati koncert za svoje fanove, umjesto da se mrcvarite po vikend-gažama (ako ste toliko sretni da ih imate)? Pogledajte kako to radi Mathew Ebel putem Ustreama. Ima čak 70 pretplatnika. Vau. No, bilo kako bilo, on se sigurno kvalificirao u jednu novu kategoriju koja se zove Srednja Klasa Glazbenika. Pogledajte što je o tom novom fenomenu glazbene industrije kaže Bruce Houghton iz naj blog ekipe Hypebot. Tako se počelo dešavati i ono o čemu sam pisao protekle godine. Umjesto da labeli potpisuju glazbenike, sad glazbenici angažiraju labele. S druge strane terena, na velikim pozornicama, promjene su jednako tako velike. Da bi bili zvijezda, sad morate biti zvijezda na Facebooku, kaže P. Diddy. Zašto? Jer Sadržaj više nije Kralj. Njegov je tron preuzeo kontekst. Terry McBride iz Paste Magazina tvrdi da je s porastom upotrebe mobilnog interneta posjedovanje postalo sekundarno, i da je sad pristup najvažniji. Ukoliko vam je ovo poznato, sasvim ste sigurno pročitali odličnu knjigu Glazba 2.0 Gerda Leonharda koju još uvijek svi oni koji to nisu mogu podići putem widgeta s lijeve strane ovog bloga.

Tema iz naslova – kako naći “onu” pjesmu – obrađena je u ovom odličnom blog postu. Obratite pažnju na kraj teksta gdje se govori o Google tražilici. Za one lijene kojima se ne da pratiti linkove, samo mala fora. Ukoliko na početak upita u Google-u stavite music: Google će se usmjeriti na vlastitu bazu izvođača, pjesma itd. pa će te dobiti puno preciznije odgovore. Evo još jednog dobrog linka povezanog s traženjem nove glazbe. Za korisnike iPhone preporučujem FindMyIPhone pomoću kojega možete locirati iPhone ako vam ga netko zvekne, ili ste ga ostavili u lokalnoj birtiji s početka ovog bloga. Za korisnike Maca evo 10 odličnih besplatnih socijalno-mrežnih aplikacija. Ako imate problema s organizacijom sastanaka, proba vašeg banda ili orkestra ili nalaženjem u vašoj lokalnoj birtiji, isprobajte Doodle (evo jednog engleskog imena koje mi se sviđa). Ako se bavite twitter profesionalno – kao nečiji agent, ili unutar marketinše tvrtke – obavezno skinite na svoj Blackberry Tweetcaster, jer ima mogućnost korištenje višestrukih korisničkih accounta.

Za kraj, nešto za vikend: evo zanimljivog kratkog filma o Remiks kulturi. Do viđenja za tjedan dana.

  • Share/Bookmark

Tags: , , , , , , , , , , , ,