Novosti

• Sudac Michael Davis, koji je odgovoran za presudu od 1.92 miliona $ u sad već legendarnom procesu proti Jamie Thomas-Rasset zbog dijeljenja pjesama putem P2P mreže, iskoristio je svoju zakonsku dopuštenu mogućnost mijenjanja već presuđene odštete i ukupan iznos smanjio na 54,000$. Kao razlog naveo je svoj stav da je presuđen iznos bio neprimjeren počinjenoj šteti. Sad je loptica na strani RIAA (USA udruženja diskografa) koje može ovu promjenu prihvatiti ili tražiti ponovno suđenje.
• UStream, web za distribuciju live on-live video sadržaja, pokrenuo je novu uslugu koja omogućuje izvođačima da naplate gledanje sadržaja koje prenose na mrežu u realnom vremenu. Riječ je o prvom komercijalni otvoreni sustav za distribuciju živog on-line sadržaja koji ukazuje na jedan od smjerova razvoja medijske industrije u kojem je svakim danom granica između korporacija i pojedinaca sve tanja i tanja.
• Youtube je pokrenuo test fazu Music Discovery opcije koja na jednostavan način omogućuje stvaranje vlastitih glazbenih playlisti (čitaj: moj vlastiti glazbeni TV kanal)
• Pearl Jam je uskočio u Glazba 2.0 vlak i ponudio besplatni download novog singla svima koji se prijave preko oficijelnog Twitter i pošalji odgovarajući Tweet.
• Brian Eno je za Guardian izjavio da je snimljena glazba danas ono što je nekad bilo kitovo salo. Prije početka korištenja plina kitovo salo je bilo glavni energent za kućanstva. Trgovci kitovim salom ostvarivali su ogromne profite. No, to je trajalo neko vrijeme i otišlo u povijest, kaže Eno. Isto se desilo sa snimljeno glazbom. Jedno vrijeme je to bila roba na kojoj se može izuzetno dobro zarađivati, ali to je vrijeme iza nas. To je kao mjehurić od sapunice koji se napuhnuo, neko vrijeme visoko letio, a sad je puknuo i više ga nema.

5 temeljno krivih stavova o glazbenoj industriji danas

1. Glazbena industrija je u krizi. Krivo. Diskografija, odnosno prodavanje nosača zvuka je u krizi. Glazbena industrija u cjelini odlično posluje i doživljava veliku ekspanziju posljednjih godina. Ono što se mijenja su tokovi novca i omjeri prihoda iz pojedinih grana industrije.
2. Postoji besplatna glazba na Internetu. Krivo. Glazba se uvijek negdje i na neki način plaća. Ako ništa drugo, pirati plaćaju telekomima uslugu ADSL-a unutar koje daju novac i za sadržaj. Problem je u distribuciju novca. Osim toga, treba jasno razlikovati nekoliko različitih modela: FREE – besplatno (toga nema), FEELS-LIKE-FREE (kada nam se čini da ništa ne plaćamo, ili je to toliko malo da je zanemarivo), FREEMIUM (kad nešto dobijemo besplatno da bi nas privuklo da nešto kupimo), AD-SUPPORTED (kad nešto ne platimo, ali to netko plati za nas jer smo vidjeli njegovu reklamu, kliknuli na njegov banner, ili je cijela stranica brendirana a brend plaća za svaki naš download).
3. Velike glazbene kompanije će izumrijeti i glazbenici će svoju glazbu nuditi direktno na internetu. Krivo. Ovo je možda točno za neke glazbenike u određenim glazbenim žanrovima, ali sigurno ne za sve. Neke vrste glazbene produkcije skupe su i organizaciono zahtjevne. Osim toga, publika jako voli ogromne i grandiozne projekte (a la turneja grupe U2) koje je nemoguće napraviti van velikih poslovnih sustava.
4. Sve ovo što se dešava je potpuno novo. Krivo. Puno toga što se dešava desilo se već puno puta na drugačije načine. Svako malo se desi tehnološka revolucija koja utječe na glazbenu industriju. Na primjer, izričaj solo jazz klavira kojeg su doveli do savršenstva Art Tatum, Oscar Peterson i drugi, nastao je pod utjecajem Pianole, klavira na svitke. Naime, klavirske snimke zvučale su posebno loše u prvim danima diskografije jer se snimalo direktno u “trubu”. Zato su klavirski kompozitori radije koristili Pianolu, klavir koji je automatski svirao glazbu zapisanu na rolama. E sad, ljudi koji su glazbu prenosili na role davali su si malo “oduška” da bi role učinili komercijalnijima i atraktivnijima. Što su radili? Ubrzavali su tempo i dodavali još pokoju notu u akorde lijeve ruke, da zvuči “moćnije”. Mladi klaviristi slušali su te Pianole i “skidali” takav način sviranja koji je za klaviriste tog doba bio tehnički prezahtjevan. Ako vas ovo podsjeća na priču o samplerima i ritam mašinama, i bubnjarima današnjice, to je sigurno potpuno slučajno…
5. Glazbu će početi stvarati svi ljudi i granica između glazbenika i publike će nestati. Krivo. Stvaranje glazbe sasvim sigurno postaje puno dostupnije, i to će rezultirati porastom broja ljudi uključenih u glazbenu produkciju. No, većina ljudi ipak nema ni želju ni potrebu biti kreativan na taj način, već žele jednostavno uživati u glazbi. Ne žele da im glazba bude posao, niti da na nju troše svoje vrijeme i energiju. Jer, moramo biti svjesni, najveća prednost glazbe – to da se u njoj može uživati usporedo s drugim aktivnostima – pada u vodu ako govorimo o stvaranju glazbe.