<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
		>
<channel>
	<title>Comments on: Napster ponudio streaming + 5 MP3 downloada za 5$</title>
	<atom:link href="http://www.glazba20.com/blog/?feed=rss2&#038;p=200" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.glazba20.com/blog/?p=200</link>
	<description>by Zvonimir Dusper - Dus</description>
	<lastBuildDate>Tue, 26 Jan 2010 09:22:23 +0000</lastBuildDate>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.0.1</generator>
	<item>
		<title>By: admin</title>
		<link>http://www.glazba20.com/blog/?p=200&#038;cpage=1#comment-25</link>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
		<pubDate>Thu, 21 May 2009 04:52:02 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://www.glazba20.com/blog/?p=200#comment-25</guid>
		<description>Hvala na iscrpnim informacijama! Mislim da je tvoj strah od stvaranja zatvorenih mreža u budućnosti potpuno opravdan. Ali što se tiče P2P-a, nisam baš sretan s načinom kako si ga opisao jer mislim da ga minoriziraš. Princip razmjene podataka u paketima distribuiranim na veliki broj osobnih file servera/kompjutera koji se međusobno uopće ne trebaju znati sociološki je ideja bez presedana i vjerujem da ćemo tek kroz nekoliko sljedećih godina shvatiti što je P2P i zašto je tu. Nemoj smetnuti s uma da praktički nemamo nikakvog pojma što se dešava u npr. Kini gdje navodno P2P caruje. Kina zvuči kao zemlja u kojoj bi vlast mogla prihvatiti P2P kao smjernicu razvoja uz državno reguliranje autorskih prava. 
U svakom slučaju, živimo u uzbudljivom vremenu...</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Hvala na iscrpnim informacijama! Mislim da je tvoj strah od stvaranja zatvorenih mreža u budućnosti potpuno opravdan. Ali što se tiče P2P-a, nisam baš sretan s načinom kako si ga opisao jer mislim da ga minoriziraš. Princip razmjene podataka u paketima distribuiranim na veliki broj osobnih file servera/kompjutera koji se međusobno uopće ne trebaju znati sociološki je ideja bez presedana i vjerujem da ćemo tek kroz nekoliko sljedećih godina shvatiti što je P2P i zašto je tu. Nemoj smetnuti s uma da praktički nemamo nikakvog pojma što se dešava u npr. Kini gdje navodno P2P caruje. Kina zvuči kao zemlja u kojoj bi vlast mogla prihvatiti P2P kao smjernicu razvoja uz državno reguliranje autorskih prava.<br />
U svakom slučaju, živimo u uzbudljivom vremenu&#8230;</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: matija</title>
		<link>http://www.glazba20.com/blog/?p=200&#038;cpage=1#comment-23</link>
		<dc:creator>matija</dc:creator>
		<pubDate>Wed, 20 May 2009 20:08:25 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://www.glazba20.com/blog/?p=200#comment-23</guid>
		<description>Jay W. Forrester, zasigurno među top10 najzaslužnijih ljudi u razvoji IT tehnologije je još krajem pedesetih odustao od ITa jer je smatrao da &quot;još će se dugo računala koristiti za ono što je postojalo i prije&quot;. P2P je, koliko znam, prvo područje na kojem se IT koristi za nešto potpuno novo. 

S obzirom da su topologiju mreža osmišljavali ljudi otvorenih umova, ona omogućuje nezamislivo. I upravo je to &quot;nezamislivo&quot; glavna i potpuno dostatna obrana od svih pokušaja ograničenja i kontrole. 

Postoje realna ograničenja poput malog broja IP4 adresa - tek 4 milijarde - dobar pokazatelj da niti oci interneta nisu mogli zamisliti njegov doseg. I upravo tu leži temeljni problem - IP adrese su postale vrlo ograničeni resurs - i tu postoje &quot;prirodni&quot; monopoli/oligopoli. To je (sa stajališta pozitivne ekonomije) daleko najveći problem - radi zarade malog broja organizacija, svi trpimo neusporedivo veću štetu.

Mogu postojati programi (politički, ekonomski ...) koji su u stanju blokirati druge programe. No, ovo što se događa je pokret - a nikada u povijesti niti jedan program nije uspio zaustaviti pokret, bez obzira na legije, arene i lavove.</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Jay W. Forrester, zasigurno među top10 najzaslužnijih ljudi u razvoji IT tehnologije je još krajem pedesetih odustao od ITa jer je smatrao da &#8220;još će se dugo računala koristiti za ono što je postojalo i prije&#8221;. P2P je, koliko znam, prvo područje na kojem se IT koristi za nešto potpuno novo. </p>
<p>S obzirom da su topologiju mreža osmišljavali ljudi otvorenih umova, ona omogućuje nezamislivo. I upravo je to &#8220;nezamislivo&#8221; glavna i potpuno dostatna obrana od svih pokušaja ograničenja i kontrole. </p>
<p>Postoje realna ograničenja poput malog broja IP4 adresa &#8211; tek 4 milijarde &#8211; dobar pokazatelj da niti oci interneta nisu mogli zamisliti njegov doseg. I upravo tu leži temeljni problem &#8211; IP adrese su postale vrlo ograničeni resurs &#8211; i tu postoje &#8220;prirodni&#8221; monopoli/oligopoli. To je (sa stajališta pozitivne ekonomije) daleko najveći problem &#8211; radi zarade malog broja organizacija, svi trpimo neusporedivo veću štetu.</p>
<p>Mogu postojati programi (politički, ekonomski &#8230;) koji su u stanju blokirati druge programe. No, ovo što se događa je pokret &#8211; a nikada u povijesti niti jedan program nije uspio zaustaviti pokret, bez obzira na legije, arene i lavove.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: marcell mars</title>
		<link>http://www.glazba20.com/blog/?p=200&#038;cpage=1#comment-21</link>
		<dc:creator>marcell mars</dc:creator>
		<pubDate>Wed, 20 May 2009 15:56:50 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://www.glazba20.com/blog/?p=200#comment-21</guid>
		<description>&gt; evo dolazi npr. novi software za iPhone s podrškom za Bluetooth P2P. 
&gt; Eto puta za novi internet, ovaj puta pravi, i uistinu demokratičan

peer2peer tehnologije poput torrenta su softverski sloj *iznad* TCP/IP-a (kojeg spominjem). one prije svega adresiraju optimiranje količine protoka informacija u mreži i to tako da logiku preusmjeravanja implementiraju na krajnjim točkama mreže a ne samo po routerima davatelja mrežnih usluga. 

peer2peer tehnologije nisu superiorne TCP/IP-u one upravo žive na TCP/IP infrastrukturi. eksploziju prihvaćanja peer2peera su pokrenuli glupani iz filmske i glazbene industrije. to je bio odgovor razvijateljske zajednice na slabu točku koju je imao napster tako što je držao previše stvari na svojim serverima.

provjerio sam priču za iphone i bluetooth p2p jer mi je zvučalo čudno kakve veze ima bluetooth i peer2peer, a pri tom još i apple koji je najinteligentniji igrač doktrine mobilnih telekomunikacija ;) i kao što sam i očekivao to je samo marketinški buzzword trik gdje na kraju jedino što će se moć je spajati *samo* iphone da bi se igrale igre...

ono što je bitno veći pomak u optimiziranju mrežnog prometa je nešto što se zove mesh networking ili dinamično prilagođavanje i modificiranje *topologije* mreže... podršu za mesh networking ima recimo olpc...

no ono što se meni čini je da postoji velika opasnost da će prodaja buzzworda od strane applea i mobilnih telekomunikacija uspostaviti bitno zatvoreniju mrežu od ove koju imamo danas a kamoli mesh mreže... 

možda i neće.. možda je trenutna masa ljudi koji mrežno komuniciraju dovoljno velika da nezaustavljivo ide u smjeru maksimalne optimizacije mrežnih potencijala.. možda.. u međuvremenu ja serem protiv mobitela, applea i mobilnih operatera ;)

&gt; jer ovaj to nije obzirom da u osnovnoj ideji zamišljen kao mreža jakih 
&gt; servera što implicira ustanove ili tvrtke, a čim su tu ustanove i tvrtke, eto 
&gt; i društvenih nejednakosti.

ne bih se složio s ocjenom današnjeg interneta. arhitektura TCP/IP mreža *ne* implicira mrežu jakih servera ustanova ili tvrtki.. upravo suprotno.. to dokazuje i kreativni sloj iznad njega gdje se recimo pojavi torrent... količina servera velikih tvrtki i ustanova je posljedica tokova financijskih investicija, a ne mogućnosti koja proizlazi iz mrežne arhitekture...

društvene nejednakosti nisu posljedica arhitekture TCP/IP mreža. društvene nejednakosti prate arhitekturu odnosa moći (izvana) i na arhitekturi (TCP/IP) koja te odnose može promijeniti. 

društvene nejednakosti su prije svega domena politike. lessig govori o četiri dinamike koje u tom smislu određuju nejednakosti na internetu: arhitektura mreže (softverski kod), tržište, zakonska regulativa i socijalne norme... socijalne norme i arhitektura mrežepokazuju da je društvo *na* internetu bitno dalje od društva *van* interneta... to ne znači da bi čak i takvo društvo na internetu bilo dovoljno dobro ;)

may the source be with you :P</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>&gt; evo dolazi npr. novi software za iPhone s podrškom za Bluetooth P2P.<br />
&gt; Eto puta za novi internet, ovaj puta pravi, i uistinu demokratičan</p>
<p>peer2peer tehnologije poput torrenta su softverski sloj *iznad* TCP/IP-a (kojeg spominjem). one prije svega adresiraju optimiranje količine protoka informacija u mreži i to tako da logiku preusmjeravanja implementiraju na krajnjim točkama mreže a ne samo po routerima davatelja mrežnih usluga. </p>
<p>peer2peer tehnologije nisu superiorne TCP/IP-u one upravo žive na TCP/IP infrastrukturi. eksploziju prihvaćanja peer2peera su pokrenuli glupani iz filmske i glazbene industrije. to je bio odgovor razvijateljske zajednice na slabu točku koju je imao napster tako što je držao previše stvari na svojim serverima.</p>
<p>provjerio sam priču za iphone i bluetooth p2p jer mi je zvučalo čudno kakve veze ima bluetooth i peer2peer, a pri tom još i apple koji je najinteligentniji igrač doktrine mobilnih telekomunikacija <img src='http://www.glazba20.com/blog/wp-includes/images/smilies/icon_wink.gif' alt=';)' class='wp-smiley' />  i kao što sam i očekivao to je samo marketinški buzzword trik gdje na kraju jedino što će se moć je spajati *samo* iphone da bi se igrale igre&#8230;</p>
<p>ono što je bitno veći pomak u optimiziranju mrežnog prometa je nešto što se zove mesh networking ili dinamično prilagođavanje i modificiranje *topologije* mreže&#8230; podršu za mesh networking ima recimo olpc&#8230;</p>
<p>no ono što se meni čini je da postoji velika opasnost da će prodaja buzzworda od strane applea i mobilnih telekomunikacija uspostaviti bitno zatvoreniju mrežu od ove koju imamo danas a kamoli mesh mreže&#8230; </p>
<p>možda i neće.. možda je trenutna masa ljudi koji mrežno komuniciraju dovoljno velika da nezaustavljivo ide u smjeru maksimalne optimizacije mrežnih potencijala.. možda.. u međuvremenu ja serem protiv mobitela, applea i mobilnih operatera <img src='http://www.glazba20.com/blog/wp-includes/images/smilies/icon_wink.gif' alt=';)' class='wp-smiley' /> </p>
<p>&gt; jer ovaj to nije obzirom da u osnovnoj ideji zamišljen kao mreža jakih<br />
&gt; servera što implicira ustanove ili tvrtke, a čim su tu ustanove i tvrtke, eto<br />
&gt; i društvenih nejednakosti.</p>
<p>ne bih se složio s ocjenom današnjeg interneta. arhitektura TCP/IP mreža *ne* implicira mrežu jakih servera ustanova ili tvrtki.. upravo suprotno.. to dokazuje i kreativni sloj iznad njega gdje se recimo pojavi torrent&#8230; količina servera velikih tvrtki i ustanova je posljedica tokova financijskih investicija, a ne mogućnosti koja proizlazi iz mrežne arhitekture&#8230;</p>
<p>društvene nejednakosti nisu posljedica arhitekture TCP/IP mreža. društvene nejednakosti prate arhitekturu odnosa moći (izvana) i na arhitekturi (TCP/IP) koja te odnose može promijeniti. </p>
<p>društvene nejednakosti su prije svega domena politike. lessig govori o četiri dinamike koje u tom smislu određuju nejednakosti na internetu: arhitektura mreže (softverski kod), tržište, zakonska regulativa i socijalne norme&#8230; socijalne norme i arhitektura mrežepokazuju da je društvo *na* internetu bitno dalje od društva *van* interneta&#8230; to ne znači da bi čak i takvo društvo na internetu bilo dovoljno dobro <img src='http://www.glazba20.com/blog/wp-includes/images/smilies/icon_wink.gif' alt=';)' class='wp-smiley' /> </p>
<p>may the source be with you <img src='http://www.glazba20.com/blog/wp-includes/images/smilies/icon_razz.gif' alt=':P' class='wp-smiley' /> </p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: admin</title>
		<link>http://www.glazba20.com/blog/?p=200&#038;cpage=1#comment-19</link>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
		<pubDate>Wed, 20 May 2009 05:55:43 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://www.glazba20.com/blog/?p=200#comment-19</guid>
		<description>da, ali razvoj mora tako ići, barem u ovoj i ovakvoj civilizaciji i u smislu velikih dostignuća na globalnoj razini - prvo bahati egoisti ulože lovu u razvoj nečega za što misle da će ih obogatiti, a što se inače uopće ne bi moglo niti zamišljati van korporacijskih investicijskih mogućnosti, a zatim to slobodoumni genijalci prilagode sebi i iskoriste na bolji, prirodniji i evolucijski napredniji način. Znaš dobro da je nemoguće napraviti sustav dovoljno otvoren da funkcionira kao biznis model, a da je opet tako zatvoren da ga ne možeš razvalit. Tako da ne moraš imati strah što se toga tiče - evo dolazi npr. novi software za iPhone s podrškom za Bluetooth P2P. Eto puta za novi internet, ovaj puta pravi, i uistinu demokratičan - jer ovaj to nije obzirom da u osnovnoj ideji zamišljen kao mreža jakih servera što implicira ustanove ili tvrtke, a čim su tu ustanove i tvrtke, eto i društvenih nejednakosti.</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>da, ali razvoj mora tako ići, barem u ovoj i ovakvoj civilizaciji i u smislu velikih dostignuća na globalnoj razini &#8211; prvo bahati egoisti ulože lovu u razvoj nečega za što misle da će ih obogatiti, a što se inače uopće ne bi moglo niti zamišljati van korporacijskih investicijskih mogućnosti, a zatim to slobodoumni genijalci prilagode sebi i iskoriste na bolji, prirodniji i evolucijski napredniji način. Znaš dobro da je nemoguće napraviti sustav dovoljno otvoren da funkcionira kao biznis model, a da je opet tako zatvoren da ga ne možeš razvalit. Tako da ne moraš imati strah što se toga tiče &#8211; evo dolazi npr. novi software za iPhone s podrškom za Bluetooth P2P. Eto puta za novi internet, ovaj puta pravi, i uistinu demokratičan &#8211; jer ovaj to nije obzirom da u osnovnoj ideji zamišljen kao mreža jakih servera što implicira ustanove ili tvrtke, a čim su tu ustanove i tvrtke, eto i društvenih nejednakosti.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: admin</title>
		<link>http://www.glazba20.com/blog/?p=200&#038;cpage=1#comment-18</link>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
		<pubDate>Wed, 20 May 2009 05:49:58 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://www.glazba20.com/blog/?p=200#comment-18</guid>
		<description>Da, znam što misliš, ta je rečenica zapravo upućena &quot;big biznisu&quot; i ima dozu cinizma. Naravno da ne mislim da su mobiteli vrhunac govoreći generalno, ali u smislu platforme za konzumaciju multimedijskih sadržaja nemaju konkurenciju. Ajmo bit iskreni - zar nije to ispunjenje sna svakog futurologa od prije 20 godina? Svi sadržaji koji uopće postoje, u tvojem džepu, besplatno, ili za siću? 
Drugo, internetsku razvojnu liniju ne smatram vrhuncem informatičkog razvoja kao takvog (naročito u smislu distribucije) jer smo tu već debelo u društvenim znanostima. Razvoj hardware i software je jedno, a razvoj društvene svijesti i struktura koje su inspirirane i pomognute njima nešto sasvim drugo, po meni. Npr. hipertext. Je li to informatički izum? Jedno je protokol. Ali uopće ideja o mogućnosti povezivanja informacija u hiperstrukture, je li to informatička ideja u svojoj biti? To je sad već spika kokoš jaje, o kojoj imam svoj stav - smatram da čovjek otkriva ono što mu je potrebno da bi se približio unutarnjem duhovnom idealu i uspostavio novu ravnotežu između mašte i logike, tj. napravio korak naprijed u željeno nepoznato. Na internet se nije nabasalo, on je odgovor na određenu potrebu koja je zahtijevala ispunjenje.
Na taj način postaje zapravo neprikladno problematizirati o mreži kao o striktno informatičkom fenomenu, kao što su recimo LCD displej ili SD-RAM. Sve je u interakciji, i teško je stvari diferencirati, ali ako govorimo o nečemu što bih nazvao razvojnom linijom &quot;čiste informatike&quot; od prvih ogromnih kompjuterskih soba, preko Applea II , PC-a i Spektruma, pa sve do današnjih dana, vidljivo je da su mobiteli vrhunac (moćnije+manje+fleksibilnije+praktičnije).</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Da, znam što misliš, ta je rečenica zapravo upućena &#8220;big biznisu&#8221; i ima dozu cinizma. Naravno da ne mislim da su mobiteli vrhunac govoreći generalno, ali u smislu platforme za konzumaciju multimedijskih sadržaja nemaju konkurenciju. Ajmo bit iskreni &#8211; zar nije to ispunjenje sna svakog futurologa od prije 20 godina? Svi sadržaji koji uopće postoje, u tvojem džepu, besplatno, ili za siću?<br />
Drugo, internetsku razvojnu liniju ne smatram vrhuncem informatičkog razvoja kao takvog (naročito u smislu distribucije) jer smo tu već debelo u društvenim znanostima. Razvoj hardware i software je jedno, a razvoj društvene svijesti i struktura koje su inspirirane i pomognute njima nešto sasvim drugo, po meni. Npr. hipertext. Je li to informatički izum? Jedno je protokol. Ali uopće ideja o mogućnosti povezivanja informacija u hiperstrukture, je li to informatička ideja u svojoj biti? To je sad već spika kokoš jaje, o kojoj imam svoj stav &#8211; smatram da čovjek otkriva ono što mu je potrebno da bi se približio unutarnjem duhovnom idealu i uspostavio novu ravnotežu između mašte i logike, tj. napravio korak naprijed u željeno nepoznato. Na internet se nije nabasalo, on je odgovor na određenu potrebu koja je zahtijevala ispunjenje.<br />
Na taj način postaje zapravo neprikladno problematizirati o mreži kao o striktno informatičkom fenomenu, kao što su recimo LCD displej ili SD-RAM. Sve je u interakciji, i teško je stvari diferencirati, ali ako govorimo o nečemu što bih nazvao razvojnom linijom &#8220;čiste informatike&#8221; od prvih ogromnih kompjuterskih soba, preko Applea II , PC-a i Spektruma, pa sve do današnjih dana, vidljivo je da su mobiteli vrhunac (moćnije+manje+fleksibilnije+praktičnije).</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: marcell mars</title>
		<link>http://www.glazba20.com/blog/?p=200&#038;cpage=1#comment-16</link>
		<dc:creator>marcell mars</dc:creator>
		<pubDate>Tue, 19 May 2009 21:41:15 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://www.glazba20.com/blog/?p=200#comment-16</guid>
		<description>@matija mobitel koji ima *samo* &quot;vezani račun putem kojeg možeš kupovati&quot; me i plaši... nisam protiv plaćanja i toga da kreativci dobiju zadovoljštinu.. brine me pohlepna mašinerija koja se nataloži na poslovni model koji se uspostavi na nekom tipu plaćanja.....

toplo se nadam da će se najšire prihvaćena mikroplaćanja dogoditi mimo mobilnih telekomunikacija... kolika će biti tastatura i ekrančić i da li će isti stati u džep me u principu ne zanima... jedva čekam senzore u vrhovima prstiju, zvučnike naljepljene na kosti i direktnu sliku na retinu.. za taj set up mi treba uvid u programski kod i jaka enkripcija ;)</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>@matija mobitel koji ima *samo* &#8220;vezani račun putem kojeg možeš kupovati&#8221; me i plaši&#8230; nisam protiv plaćanja i toga da kreativci dobiju zadovoljštinu.. brine me pohlepna mašinerija koja se nataloži na poslovni model koji se uspostavi na nekom tipu plaćanja&#8230;..</p>
<p>toplo se nadam da će se najšire prihvaćena mikroplaćanja dogoditi mimo mobilnih telekomunikacija&#8230; kolika će biti tastatura i ekrančić i da li će isti stati u džep me u principu ne zanima&#8230; jedva čekam senzore u vrhovima prstiju, zvučnike naljepljene na kosti i direktnu sliku na retinu.. za taj set up mi treba uvid u programski kod i jaka enkripcija <img src='http://www.glazba20.com/blog/wp-includes/images/smilies/icon_wink.gif' alt=';)' class='wp-smiley' /> </p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: Matija</title>
		<link>http://www.glazba20.com/blog/?p=200&#038;cpage=1#comment-15</link>
		<dc:creator>Matija</dc:creator>
		<pubDate>Tue, 19 May 2009 15:16:36 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://www.glazba20.com/blog/?p=200#comment-15</guid>
		<description>MM ... apsolutno si u pravu. Ja sam shvatio da dus pod &quot;mobitel&quot; misli na uređaj koji nosiš u džepu, ali i koji ima vezani račun putem kojeg možeš kupovati ... a ne samo plaćati parrking.</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>MM &#8230; apsolutno si u pravu. Ja sam shvatio da dus pod &#8220;mobitel&#8221; misli na uređaj koji nosiš u džepu, ali i koji ima vezani račun putem kojeg možeš kupovati &#8230; a ne samo plaćati parrking.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: marcell mars</title>
		<link>http://www.glazba20.com/blog/?p=200&#038;cpage=1#comment-14</link>
		<dc:creator>marcell mars</dc:creator>
		<pubDate>Tue, 19 May 2009 14:25:43 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://www.glazba20.com/blog/?p=200#comment-14</guid>
		<description>ne bih se složio da su mobiteli vrhunac informatičkog razvoja. rekao bih upravo suprotno. u svim poljima: arhitektura mreže, distribucija, logika pristupa, operativni sistemi, korisnička sučelja, razvojne okoline, dostupnost znanja i informacija o ekosistemu....

situacija u kojoj su vlasnici infrastrukture i jedini davaoci usluga (u najmanju ruku oni koji imaju moć eksluzivnog izbora usluga) nužno dovodi do najružnijih monopola.

razvoj usluga i dodane vrijednosti za korisnike u mobilnim telekomunikacijama je za nekoliko redova veličine sporiji i lošiji od situacije u digitalnim mrežama baziranim na TCP/IP protokolu. a servisi koji su korisni najčešće dolaze upravo kroz most prema TCP/IP-u, a koje mobilni telekomi, pritisnuti konkurencijom iz svijeta TCP/IP-a, na kapaljku propuštaju.

vrijednost mobilnih telekomunikacija je u broju ljudi koji ih koriste (Metcalf&#039;s Law). u času u kojoj mobilne telekomunikacije dobiju priliku za zatvaranje oni će je u duhu doktrine koju provode najbrutalnije i sprovesti. pobijede li mobilne telekomunikacije TCP/IP bazirane mreže možemo zaboraviti na benefite proizašle iz arhitekture digitalnih mreža koju upravo koristimo.

svi reprezenti starih poslovnih modela nadaju se da će se to upravo i dogoditi jer su doktrina mobilnih telekomunikacija i zapakirani proizvod nerazdojiva simbioza. 

mobilni uređaj bez IP adrese i podrške za TCP je zlo epskih proporcija ;)</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>ne bih se složio da su mobiteli vrhunac informatičkog razvoja. rekao bih upravo suprotno. u svim poljima: arhitektura mreže, distribucija, logika pristupa, operativni sistemi, korisnička sučelja, razvojne okoline, dostupnost znanja i informacija o ekosistemu&#8230;.</p>
<p>situacija u kojoj su vlasnici infrastrukture i jedini davaoci usluga (u najmanju ruku oni koji imaju moć eksluzivnog izbora usluga) nužno dovodi do najružnijih monopola.</p>
<p>razvoj usluga i dodane vrijednosti za korisnike u mobilnim telekomunikacijama je za nekoliko redova veličine sporiji i lošiji od situacije u digitalnim mrežama baziranim na TCP/IP protokolu. a servisi koji su korisni najčešće dolaze upravo kroz most prema TCP/IP-u, a koje mobilni telekomi, pritisnuti konkurencijom iz svijeta TCP/IP-a, na kapaljku propuštaju.</p>
<p>vrijednost mobilnih telekomunikacija je u broju ljudi koji ih koriste (Metcalf&#8217;s Law). u času u kojoj mobilne telekomunikacije dobiju priliku za zatvaranje oni će je u duhu doktrine koju provode najbrutalnije i sprovesti. pobijede li mobilne telekomunikacije TCP/IP bazirane mreže možemo zaboraviti na benefite proizašle iz arhitekture digitalnih mreža koju upravo koristimo.</p>
<p>svi reprezenti starih poslovnih modela nadaju se da će se to upravo i dogoditi jer su doktrina mobilnih telekomunikacija i zapakirani proizvod nerazdojiva simbioza. </p>
<p>mobilni uređaj bez IP adrese i podrške za TCP je zlo epskih proporcija <img src='http://www.glazba20.com/blog/wp-includes/images/smilies/icon_wink.gif' alt=';)' class='wp-smiley' /> </p>
]]></content:encoded>
	</item>
</channel>
</rss>
